Trumpova ravnodušnost na testu: Koliko patnje u Gazi je previše?

Otkako se vratio u Bijelu kuću, američki predsjednik Donald Trump zauzima sve ravnodušniji stav prema izraelskom ratu u Gazi. Dok se enklava suočava s glađu, a neki od njegovih najbližih političkih saveznika u SAD-u tvrde da je riječ o genocidu, granice njegove ravnodušnosti stavljene su na ozbiljan test.

„Gdje su Trumpove crvene linije? Koliko ljudske patnje, smrti i razaranja je spreman prihvatiti u Gazi prije nego što kaže – dosta?“ upitao je Khaled Elgindy, gostujući stručnjak sa Univerziteta Georgetown, za Middle East Eye.

Trump je ove sedmice izjavio da u Gazi postoji „stvarno gladovanje“, što se tumači kao kritika izraelskog premijera Benjamina Netanyahua, koji poriče te optužbe. Trump je dodao da bi svako ko vidi slike izgladnjele djece rekao da je to strašno – „osim ako nisu potpuno bezdušni ili, još gore, ludi“.

Iako je tokom prethodnog mandata smanjio pomoć USAID-u, zaobišao UN i obećao da će Ameriku distancirati od stranih sukoba, sada se Trump suočava s pitanjima o gladi u Gazi – zbog, kako stručnjaci kažu, nedostatka fokusa na postizanje prekida vatre.

„Ono što sada gledamo jeste Izrael koji djeluje bez ikakvog američkog interesa, fokusa ili pritiska“, izjavio je Aaron David Miller, bivši pregovarač State Departmenta za Bliski istok.

Površni interes za prekid vatre

Trump je još u januaru, nedugo po preuzimanju funkcije, rekao za tadašnji prekid vatre da je to „njihov rat, ne naš“ i izrazio sumnju da će mir potrajati. Otkako je iskoristio taj dogovor za samopromociju kao „mirotvorni predsjednik“, njegov interes je opao.

Najviše pažnje Gazi Trump je posvetio u februaru kada je – umjesto da učvrsti mirovne pregovore – izjavio da želi „preuzeti Gazu i pretvoriti je u rivijeru Bliskog istoka“, što bi uključivalo nasilno raseljavanje Palestinaca.

Iako je ta ideja odbačena nakon što su ga arapski lideri, uključujući kralja Abdullaha iz Jordana, odgovorili od nje, ona pokazuje kako Trump posmatra Gazu – kroz prizmu „velikog dogovora“, a ne ljudskih prava, rekao je Elgindy.

„Za Trumpa je prekid vatre samo način da se spasu taoci. Ako to spasi i palestinske živote, dobro. Ako okonča rat, još bolje. Ali to nikad nije bio cilj. Na kraju krajeva, to su samo Palestinci. Za Trumpa tu nema političke koristi“, zaključio je Elgindy.

Rijad uvjetuje mir normalizacijom

Saudijska Arabija, ključni američki saveznik, jasno je poručila: bez prekida vatre nema napretka u normalizaciji odnosa s Izraelom. Saudijci traže i konkretne korake ka stvaranju palestinske države.

Ipak, Trump još nije pokazao spremnost da izvrši ozbiljan pritisak na Netanyahua. Umjesto toga, optužio je Hamas za propast pregovora, rekavši: „Mislim da oni žele da umru, i to je jako loše. Mora se završiti posao.“

Većina analitičara i diplomata se, međutim, slaže da je Izrael prekršio posljednji dogovor o primirju – uprkos tome što je Hamas ispunio uslove i predao taoce.

Krah diplomatskog pristupa

Trump je, u stilu svoje vanjske politike, uspostavio prekid vatre s Huti pobunjenicima u Jemenu, ukinuo sankcije Siriji i signalizirao priznanje turske zone utjecaja. No, kada je riječ o Gazi – podržava maksimalističke ciljeve Izraela.

U samom SAD-u, dio Trumpove baze – posebno mladi konzervativci – postaje sve kritičniji prema Izraelu. Napadi na crkve u Gazi i slanje američkog oružja Izraelu izazvali su negativne reakcije.

Kongresmenka Marjorie Taylor Greene – čvrsta Trumpova saveznica – ovih dana je postala prva republikanska političarka koja je javno izjavila da Izrael provodi genocid u Gazi.

„Trump ima više političkog prostora da se suprotstavi Netanyahuu nego bilo koji predsjednik dosad“, kaže Rose Kelanic iz think-tanka Defense Priorities. „Ali negdje usput, Trump je zaključio da je za sve kriv Hamas – i dao Izraelu zeleno svjetlo da nastavi s ratom.“

Put ka aneksiji Gaze?

Dok pregovori o prekidu vatre tapkaju u mjestu, glađu pogođena Gaza trpi nove napade. Izraelski list Haaretz objavio je da Netanyahu planira zvaničnu aneksiju Gaze ako pregovori potpuno propadnu.

Unutar Izraela, ti planovi imaju široku podršku: 82% izraelskih Jevreja, prema istraživanju Geocartography Knowledge Group, podržava prisilno raseljavanje Palestinaca.

Egipat i Jordan, ključni američki partneri, ogorčeni su slikama izgladnjelih Palestinaca. U Kairu su protestanti upali u policijsku stanicu, optužujući vladu da je saučesnik u genocidu.

Egipatski predsjednik al-Sisi uputio je direktan apel Trumpu da zaustavi rat.

„Završetak genocida je potreban – ne samo iz moralnih, već i strateških razloga“, kaže Kelanic. „Izraelske operacije više ne služe američkim interesima.“